Hrvatsko podmorje - Mljet 2. dio

Hvala korisniku @RETROVIZIJA na ovom sačuvanom videozapisu.

Mljet je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Mljet pripada dubrovačkoj skupini otoka i njezin je najveći otok. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju povijest gravitirao isključivo ovom području. Nalazi se u neposrednoj blizini Dubrovnika, Korčule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal.

Zbog jednakog naziva u rimskim, a kasnije u spisima na latinskom jeziku, Mljet je kroz povijest vrlo često bio zamjenjivan otokom Maltom te se danas dvije svjetski poznate legende o brodolomima Homerovog Odiseja te sv. Pavla (bez obzira na navod u Djelima apostolskim 27.39-28.11 u kojem se nedvojbeno kaže kako se brodolom dogodio dok su plovili Adriom i bez obzira na to što na Malti nikad nisu postojale zmije otrovnice, a na Mljetu su istrebljene dovođenjem mungosa) pripisuju većoj i svjetski poznatijoj Malti. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje Odisejeva špilja te hrid sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Jednako tako, bez obzira na to što hrvatski kinolozi i povjesničari veterine smatraju kako maltezer potječe s Mljeta, što priznaje većina kinoloških stručnjaka koji se pozivaju na Kalimaha Kirenjanina, Plinija Starijega i Stjepana Bizantinca i to se danas češće pripisuje Malti.

Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih šuma alepskog bora, bora pinije i hrasta crnike. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi jadranski nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti.

Većih naselja na Mljetu nema poglavito zbog loše ekonomske razvijenosti otoka što je rezultiralo permanentnim iseljavanjem mlađeg stanovništva. Stanovnici otoka Mljeta zovu se Mljećani i Mljećke (često se krivo navodi izraz Mljećanke). Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, 99% stanovnika su Hrvati, 96% stanovnika su katolici te su jedini otočani (uz stanovnike Elafita) koji govore štokavskim narječjem i to ijekavskim govorom.

Opći podatci

Mljet se nalazi u dubrovačkom arhipelagu i njegov je najveći otok. Površina mu iznosi 100,4 km2. Izduženog je oblika jer je dug 37 kilometara, a širok samo 3 kilometra. Od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal. Proteže se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Smatra se najšumovitijim otokom na Jadranu, više od 70% površine je pokriveno šumama, a unutar nacionalnog parka pokrivenost prelazi i 90%, zbog toga i ima nadimak najzeleniji otok Hrvatske.

Reljef

Mljet se nalazi unutar izobate od 100 metara što pokazuje da je nekoć bio sastavni dio susjednog kopna, kao i svi hrvatski otoci. Reljef otoka ima raščlanjen i vrlo dinamičan izgled. Najviši vrh otoka je Veliki grad (514 m), dok u isto vrijeme mnogi vrhovi prelaze 300 metara...