Hrvatsko podmorje - Cres

Hvala korisniku @RETROVIZIJA na ovom sačuvanom videozapisu.

Cres, otok u vanjskome nizu Kvarnerskih otoka; 405,7 km² s 2849 st. (2021.); naš je najveći otok. Leži između Kvarnera (u užem smislu) na zapadu i Kvarnerića na istoku. Izdužen je u meridijanskome smjeru; dug je 65,5 km, širok 2 do 11,5 km. Od otoka Lošinja odvojen je uskim umjetnim prokopom (Osorski tjesnac). Građen je od krednih vapnenaca i dolomita. Najviši je vrh Gorice 648 m. Obala je duga 268,2 km, s koeficijentom razvedenosti 3,8. Na zapadnoj su obali veći zaljevi Creska luka, Valun, Martinšćica i luka Ustrine, a na istočnoj Koromačna. Pred zapadnom je obalom otok Zeča, pred istočnom Plavnik te otočići Ćutin Mali i Veli. Zbog vapnenačke građe na otoku nema površinskih tokova. U središnjem dijelu nalazi se prostrano Vransko jezero (5,75 km²), koje pitkom vodom opskrbljuje i otok Lošinj. Uz obalu izbijaju mnogobrojna podmorska vrela (vrulje). Srednja zimska (siječanj) temperatura iznosi 5° do 7 °C, a ljetna (srpanj) 23° do 24 °C. Središnji je dio Cresa gotovo bez vegetacije. Zbog toga je zimi najhladniji, a ljeti najtopliji dio otoka. Sjeverni dio reljefno je viši, ima strmu obalu, autohtoni šumski pokrov (hrast medunac, bijeli grab), prima do 1500 mm padalina na godinu; slabije je naseljen. Južni je dio prostraniji i niži, uz obalu su mnoge šljunčane plaže, prevladava makija, prima oko 1000 mm padalina (najviše u kasnu jesen i u proljeće); više je naselja u odnosu na sjeverni dio. Zapadna strana toplija je i vlažnija od istočne, izložene buri. Cres je obitavalište bjeloglavoga supa, a njegova gnjezdišta – uvale Fojiška i Potpredošćica te Mali bok i Koromačna, na istočnoj obali – ornitološki su rezervati prirode (zaštićeni od 1986.); stanje bjeloglavih supova redovito se prati (→ beli).

Naselja uglavnom leže na zapadnoj strani otoka. Najveće je grad Cres (2185 st., 2021.); u njemu živi 76,7% otočnoga stanovništva (2021). Ostala su naselja vrlo mala, a neka su bez stalnih stanovnika: Martinšćica (103 st.), Orlec (88 st.), Valun (64 st.), Beli (54 st.), Punta Križa (46 st.), Belej (40 st.), Loznati (36 st.), Miholašćica (31 st.), Porozina (28 st.), Osor (26 st.), Stivan (24 st.), Dragozetići (22 st.), Merag (22 st.), Ustrine (21 st.), Ivanje (9 st.), Filozići (8 st.), Sveti Petar (7 st.), Vrana (7 st.), Lubenice (6 st.), Vodice (5 st.), Vidovići (4 st.), Zbičina (3 st.), Mali Podol (3 st.), Pernat (2 st.), Zbišina (2 st.), Grmov (2 st.), Predošćica (1 st.), Stanić (0 st.) i Važminež (0 st.).

Tradicionalne su gospodarske djelatnosti poljoprivreda (uzgoj maslina, vinove loze, smokava, povrća i ovaca), ribarstvo i iskorištavanje šuma. U okolici Osora ima kvalitetnoga građevinskoga kamena. Za mletačke vlasti, a potom osobito tijekom austrijske vlasti, razvija se pomorstvo i brodogradnja. U XIX. st. poboljšavaju se životni uvjeti pa raste broj stanovnika, gradi se ili obnavlja infrastruktura (prometnice i luke)...